Nastavnici.org

Ljudi, dali su nam Prijedlog pravilnika na raspravu!!!!!!!
Nevjerojatno, ali istinito, eto!
Otvorila sam posebnu temu da se lakše skoncentriramo baš na ovo što nam je sad na raspolaganju, jer nam je rok do 27.10.!! (manje od tjedan dana)
Molim bacite pogled i skinite si materijal sa:

http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=9663&sec=1933

pa idemo sa smislenim komentarima!

Predlažem da krenemo ne samo sa mailovima tu na forumu, već da sročimo tekstove (u Word dokumentu) što bismo mijenjali i zašto. Pa kad šaljete post sa komentarima, dodajte u privitak ako ste što pripremili i u Wordu. Pa ćemo nadograđivati jedno na drugo. I tako do nedjelje.
Ovdje imate primjer kako sam ja to napravila prije 5 godina kad sam slala svoje komentare na tadašnji prijedlog - Stari materijal - samo za vidjeti kako bi mogao izgledati naš zajednički dopis!
Ako mislite da treba izgledati drugačije, samo recite. Ili još bolje, napravite nešto, pa stavite u privitak da vidimo.

Predležem da i sutra na poslu isprintate taj materijal, pokažete kolegama ako ima zainteresiranih, pitate za njihove komentare, pa sami napravite taj materijal s prijedlozima izmjena i stavite u privitak tu na forum.
Pa da do 27.10. umijesimo nešto zajednički.
Mislim, ako šaljemo dopis s više potpisa, onda to ima i veću težinu. I još ako to pametno smislimo i sročimo...

Ima li možda šanse da već do nedjelje (zaključno) nekako sročimo taj zajednički tekst, pa u ponedjeljak još i po svojim školama ali i susjednim školama pokupimo potpise, pa to nekako udružimo i pošaljemo?

Jedna ideja je da:
1. do nedjelje sročimo zajednički tekst
2. u ponedjeljak pokupimo potpise po što više škola (u svojoj i susjednima)
3. u utorak svatko od nas pošalje sa svoje mail adrese isti tekst, sa skenom potpisa koje je skupio.
Samo moramo lijepo sročiti taj tekst.

I javimo se tu na forum da vidimo koliko je tko posalo.

A onda ćemo još i razglasiti što smo napravili (connect portal, Školske novine, blogovi...), pa da to što šaljemo ne završi jednostavno u smeću u Ministarstvu...
Ha?
Koliko vas je zainteresiranih?
Daljnji prijedlozi su...

ok, meni su na prvo čitanje vrlo sporne tri odredbe:
1. ako TRIDESET posto razreda dobije negativnu, test se ponavlja. 50% je bilo ok, jer malo teže je nagovoriti pola razreda da piše gluposti ili preda prazan papir. 30%? u razredu od 18 učenika to je njih 6! pa to se nađe ko od šale. a u ovom prijedlogu nema sankcija za namjerno sabotiranje testa (dakle, "dogovore") kao u prošlom. plus toga, onima koji su dobili pozitivne, upisuju se te ocjene, pa neće biti ni one razbješnjele horde koja je za test učila, i sada hoće ubiti ovih 6 jer zbog njih moraju opet pisati.
2. oduzimaju nam petominutne, a ne smanjuju nam broj ocjena koje moramo nagrebati.
3. glupavi vremenik. ja trebam biti proročica, pa pogledati u kristalnu kuglu da bih odredila koliko ću sati izgubiti u polugodištu prije testa, da bih znala točan datum kada će mi doći na red? ili da jednostavno oduzimam od sati vježbanja, da bih ispoštovala tu nebulozu?

Ja se u potpunosti slažem s idejom koju je dala ahorvatek. Meni je isto ovo sa 30 posto totalna nebuloza! To je prestrašno. Vremenik testova mi od početka nije sjeo. Još ću večeras detaljno proučiti pravilnik pa možda doadm koji prijedlog.

U principu i ne treba staviti privitak u Wordu. Zašto jednostavno ne staviti tekst ovako (citat članka kosim slovima, komentar običnim):

Članak 17.
(2) U jednom tjednu u pisanom se obliku može provjeravati i ocjenjivati znanje učenika u jednom razrednom odjelu najviše dva (2) puta.

Ovakvo ograničenje potpuno će onemogućiti normalno pismeno ispitivanje iz velikog broja predmeta. U većini općih srednjih škola učenici imaju najmanje 15 predmeta, u prosjeku dva puta tjedno, što znači otprilike 30 ispita u polugodištu. S obzirom da se prvo polugodište sastoji od 30 nastavnih tjedana, to znači da bi se u prvom polugodištu pismeni ispiti morali početi organizirati od prvog tjedna nastave. Isto tako, ukoliko se, zbog nepredviđenih okolnosti, neki ispit odgodi, nastavnik više neće biti umogućnosti raspisati novi termin jer će svi termini već biti zauzeti. Dalje, to znači da će se posljednji ispit u polugodištu u iz nekih predmeta morati pisati dva mjeseca prije kraja polugodišta (jer u ta dva mjeseca neće biti mjesta za taj ispit jer će se pisati ispiti iz drugih predmeta).

Uz sve navedeno, ograničenje na dva ispita tjedno stavit će u nemoguć položaj sve koji budu htjeli odrediti termin ispita u vrijeme logično za nastavni proces, dakle na kraju nastavne cjeline, i ograničit će ih na vremena "kad ima slobodan termin", što uništava nastavni proces i cijelu poantu ispitivanja koja nije "proizvodnja ocjena", nego istinsko ocjenjivanje učenikovog znanja i rada te poticanje na njega

Članak 19.
(Ponavljanje pisanih radova)
(1) Ako nakon provedene pisane provjere više od 30% učenika dobije negativnu ocjenu, pisanu provjeru treba ponoviti.
(2) Učitelj/nastavnik mora utvrditi uzroke neuspjeha i o tome obavijestiti učenike, razrednika i stručnu službu škole.
(3) Ponovljena pisana provjera provodi se nakon ponavljanja i utvrđivanja nastavnih sadržaja.
(4) Učenici koji su dobili pozitivnu ocjenu ne moraju, ali mogu ponoviti pisanu provjeru. 6
(5) Iz jednog nastavnog predmeta ponovljeno se može pisati pisana provjera dva puta tijekom nastavne godine.

Ovaj članak je besmislen i protuustavan iz nekoliko razloga.
- Zbog nesavladavanja gradiva od strane manje od trećine razreda prisiljavaju se preostale dvije trećine razreda na zaostajanje s gradivom i reduciranje znanja koja će usvojiti u toku nastavnog procesa čime se krši njihovo pravo na obrazovanje pod jednakim uvjetima kao i njihovi kolege u drugim razrednim odjeljenjima koji ne moraju ponavljati provjeru i na to gubiti nastavne sate.
- Ovako formuliranim člankom krši se osnovni smisao postojanja institucije škole, a to je širenje znanja. Nigdje nije definirano koliko znanja učenici moraju usvojiti da bi provjera bila validna i omogućava se nastavniku da jednostavnim snižavanjem praga za pozitivnu ocjenu izbjegne ponavljanje provjere. Međutim, dok to može biti u interesu loših učenika koji će uz jednak (ne)rad dobiti bolju ocjenu, svakako nije u interesu onih dobrih, kao ni u interesu društva.
- Ad.(2) Jedini uzrok neuspjeha koji nastavnik koji je predavao gradivo, sastavio i ocijenio ispit može utvrditi je da se učenici nisu dovoljno potrudili usvojiti gradivo jer bi sve ostalo značilo da on nije dobro obavio svoj posao. Zato je jedina instanca koja objektivno može uvtrditi "razloge neuspjeha" - ukoliko se ide na to svaki put kad 30% razreda dobije negativnu ocjenu - prosvjetna inspekcija, s obzirom da ravnatelj i stručne službe škole vjerojatno nisu stručni za konkretan predmet.
- Praksa je pokazala da su u lošijim razredima učenici zloupotrebljavali ovaj članak tako što su zanemarili pripremanje za ispit unaprijed računajući na njegovo ponavljanje. Spuštanjem praga na 30% zloubotreba će se povećati.
- Ovakav članak ima rupu koju svaki nastavnik može iskoristiti: dovoljno je u ponovljenoj provjeri staviti teže zadatke tako da ocjena iz prve provjere bude veća.
- Ad.(5) Što ako se dogodi da se pismena provjera mora ponavljati više od dva puta u toku nastavne godine?

--------

Toliko nakon prvog površnog čitanja. Možda do nedjelje budem još.

Zaboravih:

Članak 20.
(Višeminutne provjere)
Višeminutne pisane provjere u trajanju do 15 minuta mogu se pisati samo u svrhu praćenja i poticanja učenika na kontinuirani rad. Ne upisuju se u imenik i ne moraju se čuvati u školi.

Samo je jedan način općenito poticanja nekoga na nešto, a to je sustav nagrade i kazne, što zna svatko tko je bio iole pažljiv na satima psihologije koju su morali položiti svi koji se bave školstvom. Neupisivanje ocjena iz brzih provjera znači da te provjere prestaju imati svoju poticajnu vrijednost i kao takve se uopće više ne moraju provoditi. Onda ih je bolje u potpunosti zabraniti.

Upravo sam ga pročitala i na prvo čitanje imam neke prigovore i komentare. Najbolje da ja to sročim u wordu i pošaljem.

Komentar novog Pravilnika o praćenju i ocjenjivanju odgojno – obrazovnih postignuća učenika u osnovnoj i srednjoj školi

Članak 2. (2)
Rubrika za opisno pračenje i bilježenje zapažanja u imeniku nije dovoljno prostrana da bi se jasnim i čitljivim rukopisom upisale bilješke iz svih elemenata koji su predloženi ovim Pravilnikom. Učenikov rad i napredovanje obuhvaća široki spektar misaonih i praktičnih aktivnosti. Osim toga, učenik ne mora nužno napredovati. Može stagnirati ili čak nazadovati.
Članak 2. (4)
Nije jasno definirano na koji se način opisno ocjenjuje praćenje učenikova rada i gdje se upisuju opisne ocjene. Tijekom nastavne godine trebali bismo imati za svakog učenika jednu bilježnicu jer se kod opisnog praćenja treba paziti da ono što je napisano bude razumljivo roditelju i svakome tko čita, a sadašnji prostor u imeniku nikako nije primjeren tome.
Članak 3. (5), (6) i (7)
Je li to znači da za svaku negativnu ocjenu iz bilo kojeg elementa vrednovanja predmetni učitelj treba izvijestiti razrednika? Na primjer, ako učenik na satu dobije jedinicu jer ometa nastavu i nije usvojio potrebno znanje na kojem temelji svoj daljnji rad kod kuće i koji je nužan za pisanje domaće zadaće?
Koja su to minimalna očekivanja? Iz kojih elemenata? Učenik može dobiti negativnu ocjenu jer nije napisao domaću zadaću, jer nije pripremio referat u dogovoreno vrijeme, jer nije naučio gradivo u za to predviđeno vrijeme, nemaran odnos prema radu...
Dopunska i dodatna nastava predviđene su rješenjem o zaduženju za tekuću nastavnu godinu. Nastavnik/učitelj koji ima punu satnicu u neposrednom odgojno-obrazovnom radu nije dužan prekovremeno držati dodatnu, dopunsku niti bilo kakvu drugu nastavu. Prekovremeni sati dodatno se plaćaju.
Članak 4.(2)
Znači li to da roditelj može zatražiti instrukcije za svoje dijete od strane učitelja koji tom istom djetetu predaje isto to gradivo na satu? Molim objasniti.


Članak 14. (1)
Ukoliko opazim da je učenik aktivan na satu tijekom obrade i ponavljanja nekog gradiva i pokaže određeno znanje, ali je već odgovarao dva predmeta, mogu li mu upisati ocjenu iz usmenog odgovaranja? S pretpostavkom da je učenik zadovoljan ocjenom.
Članak 15.
Učitelj ima nastavni plan i program za tekuću nastavnu godinu koji treba realiziratu u određenom vremenskom periodu. Satovi ponavljanja već obrađenog i vrednovanog gradiva (gradivo nižih razreda) predstavljaju gubitak dragocjenog vremena potrebnog za usvajanje novih znanja. Kako će nastavnik znati kakvi su rezultati inicijalnog testa, tj. kakvo je predznanje učenika koji su se vratili s praznika dok ne provede inicijalno provjeravanje? To bi značilo da se planiranje preostalog vremena mora napraviti tek nakon procjene vremena za ponavljanje.
Planiranje vremena ne radi se kad već počne nastavna godina, već mnogo ranije. A to je jedan od preduvjeta za planiranje svega ostaloga predloženo ovim pravilnikom. Između ostalog i pismene provjere koje se trebaju uskladiti na početku nastave, u 9. mjesecu (vremenik pisanih provjera). Ukoliko se prolongiraju samo tri sata koja se potroše za ponavljanje već naučenog, to može znatno utjecati na pomake u pismenim provjerama zbog nedostatka vremena za obradu novih sadržaja.
Članak 18.
Vremenik pisanih provjera može biti samo okviran, ali ne i decidiran. Odstupanje od vremenika može biti uzrokovano bolovanjem učitelja i neadekvatnom zamjenom, vježbanjem i ponavljanjem sadržaja za koje je učitelj procijenio da su učenici nedovoljno uvježbali, a bitno je za daljnje učenje, nepredviđenim okolnostima zbog kojih se izgube nastavni sati (nestanak struje, posjeti pjesnika, misionara, glumaca..., izostanak s nastave većeg broja učenika zbog gripe i drugih bolesti osobito u zimskim danima itd.).
Članak 19.
Najavljenu pisanu provjeru znanja, a koja treba biti u skladu s vremenikom pisanih provjera, ne bi uopće trebalo ponavljati jer je to pismena provjera znanja i kao takva se ocjenjuje i ocjena upisuje u imenik. To bi značilo da i usmeno mogu jednoteistog učenika pitati sto puta i dati mu sto jedinica. Ne. Učenik se treba spremiti i naučiti za takvu provjeru jer se ona, za razliku od usmene provejre, najavljuje i po dva do tri tjedna unaprijed čak i ovim postojećim Pravilnikom. Ako 30% učenika ne dobie pozitivnu ocjenu iz testa, to ne znači da učitelj nije odradio svoj posao, nego da učenici nisu učili i naučili. Zašto bi učitelj trošio svoje i vrijeme ostatka učenika, njih 70%, na ponavljanje testa? To je apsolutno besmisleno. U pravilu bi se za ponavljanje testa izgubilo 3 sata. Jedan za ponavljanje, jedan za pisanje i jedan za rezultate i upisivanje ocjena u imenik. Učitelji nemaju vremena na bacanje i bore se stalno s manjkom sati i manjkom vremena za obradu, ispitivanje i vježbanje.
Članak 20.
Učeniku je najveći poticaj u radu ocjena. Ukoliko izostane ocjena iz 15 minutne ili 20 minutne najavljene provjere znanja, to učeniku ne pokazuje ama baš ništa. On već i sam zna da ne zna ili da zna gradivo, a zna uglavnom i učitelj. Neupisivanja ocjena iz takvih provjera najveća je besmislica ovog Pravilnika. Učitelj poznaje svoje učenike i uglavnom dobro procjenjuje količinu znanja učenika kojima predaje. Ne moram niti pisati provjeru jer već unaprijed mogu znati tko će napisati bolje, a tko lošije, a kome uopće nije važno kako će napisati. Koji je onda smisao takvih testova? Još jedno gubljenje vremena. Ne znam tko je sudjelovao u kreiranju ovog pravilnika, ali sam gotovo sigurna da nitko od kreatora ne radi u nastavi i ne zna što znači ispredavati gradivo, ponovbiti gradivo, provježbati, ispitati učenike i sve završiti na vrijeme. Zar vi stvarno mislite da se mi u školi igramo škole????
Ukinimo onda uopće ocjenjivanje i ukinimo obvezno školovanje. Neka znanje bude samo za odabrane. Tako je uvijek i bilo. Ovo se ne zove školovanje, već mrcvarenje, natezanje oko ocjena, blaćenje prosvjetnih djelatnika i omalovažavanje njihovog rada, obrazovanja i kompetencije.
Članak 24.
Ne razumijem zašto bi ocjena na kraju godine trebala biti aritmetička sredina dviju ocjena ( s polugodišta i s kraja). Pa to nije ocjena iz nekakvog polugodišta, to je sveukupna ocjena iz tog i tog predmeta za tu nastavnu godinu i za taj razred. To je sveukupni dojam o učeniku tijekom cijele godine, a ne lomljenje na nekakva polugodišta. Ja sam čak za to da se ukine bilo kakva ocjena na polugodištu. Kome to išta znači? Gdje se trebaju dati na uvid te ocjene? Gro učenika nikada niti ne podigne učeničku knjižicu na polugodištu. Ocjena se treba zaključivati samo na kraju nastavne godine. I tada ne mora biti aritmetička sredina niti veća od nje (što je suludo).

Prva je i glavna primjedba - premalo dana za raspravu. To se ne može kvalitetno obaviti u 6 dana.

A nešto sam napisala i na connect portalu http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=9663&sec=1933. Kako sam u Puli nemam vremena za predugačka pisma. Pravilnk je pun nebuloza. Ono o osiguravanju dodatne nastave ako učenik dva puta za redom dobije 1. Hoće li ministarstvo platiti te rijeke dodatne nastave na koju učenici ionako neće dolaziti? Ono o pritužbama (većine) roditelja na rad nastavnika u kojem slučaju ravnatelj ima pravo postupati prema ovlasti. Ono što se razrednika kažnjava administracijom ako roditelj ne izvršava svoje obaveze. Ono da učenik može pisati ispravak i priznaje mu se automatski veća ocjena, ne zadnja.

Članak 13. (Oblici, elementi i mjerila) (1) Oblici, elementi i mjerila praćenja, provjeravanja i ocjenjivanja učenikovih postignuća proizlaze iz nacionalnog kurikuluma, nastavnog plana i programa te školskog kurikuluma. Ha, a taj NOK još nije donešen :-D

Gavran je napisao/la:Ne, nego samo sad i ovdje na forumu. Onda u nedjelju to sve spremimo u Word.

OK, može.
Ja nemam mira, pa eto što sam našla pri prvom prolasku kroz prijedlog Pravilnika.


Članak 3.
(Načela)
(5) Učitelj/nastavnik je obvezan izvijestiti razrednika o nepostignutom minimalnom očekivanju svakoga učenika, a razrednik je obvezan izvijestiti o tomu roditelja.

Da li je po mišljenju vas na forumu važno da se ovo razjasni. Mislim, kad ja trebam razrednika o ovome izvještavati, a on roditelja? Nakon kraja cjeline (ako je nepostignut minimum) ili..., koliko često...?


(6) Učitelj/nastavnik je obvezan osigurati učeniku dopunsku nastavu ako učenik dva puta zaredom nije postigao minimalna očekivanja iz određenog nastavnog predmeta te o tomu izvijestiti učenika i razrednika.

Kao prvo, za organiziranje raznih oblika nastave, odnosno (dodatno) zaduživanje nastavnika zadužen je ravnatelj, a ne nastavnik!!! Zar će nastavnik sam sebi usred šk.g. mijenjati normu dodajući si satove dopunske? Ili bi možda neplaćeno i neevidentirano to trebao raditi??? Neprihvatljivo (ako se na to mislilo)!

Ovdje treba dodati i stavak u kojem će se govoriti o tome da je učenik obavezan pohađati dopunsku nastavu, ako mu je ona organizirana. A pogotovo ako se radi o djeci koja često dobivaju jedinice itd. Mislim, nije u redu da se zbog takvih npr. ponavljaju ispiti znanja (jer 33% razreda ili 50% razreda) ima jedinice, a oni nisu ništa dužni...

Možda da se traži da je učenik dužan pohađati dopunsku, osim ako roditelj potpiše da ne želi da mu dijete to pohađa.
Ako to roditelj ne potpiše, a dijete ne dođe, dobiva neopravdani sat.

Članak 4.
(Prava i obveze roditelja)


Ja bih pod obveze i prava roditelja dodala da ako dijete uzastopno radi disciplinske probleme i ako je preporuka škole da roditelj krene u neke institucije van škole (bolnice, savjetovališta, raznim stručnjacima - logopede i sl.), da je roditelj to obavezan učiniti. Ukoliko ne učini, a dijete i dalje stvara probleme, stručna služba škole dužna je obavijestiti Centar za socijalnu skrb.


Članak 5.
(Obveze razrednika)
(1) Razrednik je obvezan četiri puta u nastavnoj godini obavještavati roditelja na roditeljskim sastancima o učenikovoj motivaciji, interesu i razvoju njegovih sposobnosti te o njegovu radu, zalaganju, postignućima, uspjehu, izostancima i vladanju, a redovito jednom tjedno organizirati individualni infomativni razgovor s roditeljem.

Pa ovo što tu piše se ne radi na roditeljskom sastanku, već na informacijama!!! Zar na roditeljskom sastanku pred svim roditeljima govoriti o svakom učeniku pojedinačno???

(6) Ukoliko učenik ima mjesec dana prije završetka polugodišta i/ili školske godine negativne ocjene iz više od dva nastavna predmeta, razrednik je o tome pisanim putem dužan obavijestiti roditelja i stručnu službu škole.

Čemu ovo služi?
Da se roditeljima skrene pažnja da naprave dodatni pritisak na nastavnike?
Da se počne učiti samo u tih zadnjih mjesec dana?

Je li po vašem mišljenju taj rok u redu kako su ga postavili???
Mislim, treba roditelje obavijestiti o silnim jedinicama, ali zar se mjesec dana prije kraja išta više može učiniti? Je li taj rok realan?

Članak 14.
(Način provođenja)
(3) Učenik ima pravo samostalno tražiti usmenu provjeru usvojenosti nastavnih sadržaja ili se, u pravilu, jednom u polugodištu ispričati.

Zar učenik može planirati sat i određivati da ga nstavnik mora pitati onda kad je nastavnik za sat isplanirao nešto skroz drugo?
Zar ne određuje nastavnik kad smo obradili dovoljno gradiva iz neke cjeline, pa da može krenuti s ispitivanjem itd.?

Članak 16.
(3) Ako nastavnim planom i programom nisu propisani pisani oblici provjeravanja, usvojenost nastavnih sadržaja i razvijenost vještina i sposobnosti može se u jednom polugodištu provjeravati ovisno o godišnjem broju sati nastavnog predmeta:
- jednom ako planirani godišnji broj sati nastavnog predmeta iznosi 35 sati,
- dva puta ako planirani godišnji broj sati nastavnog predmeta iznosi 70 sati,
- tri puta ako planirani godišnji broj sati nastavnog predmeta iznosi 105 sati,
- četiri puta ako godišnji broj sati nastavnog predmeta iznosi više od 105 sati.

Ne razumijem onaj dio rečenice: "usvojenost nastavnih sadržaja i razvijenost vještina i sposobnosti može se u jednom polugodištu provjeravati ovisno o godišnjem broju sati nastavnog predmeta:...".
Misli li se tu na: "usvojenost nastavnih sadržaja i razvijenost vještina i sposobnosti može se u jednom polugodištu pismeno provjeravati ovisno o godišnjem broju sati nastavnog predmeta:..."

Članak 17.
(2) U jednom tjednu u pisanom se obliku može provjeravati i ocjenjivati znanje učenika u jednom razrednom odjelu najviše dva (2) puta.

Ono što si Gavrane komentirao u prošlom postu je super.
Ja za OŠ nisam zbrajala koliko je predmeta i to, ali definitvno je veliko pitanje kako krajem šk.g. (kao i krajem polugodišta) uspjeti pisati ispite na kraju cjelina iz više predmeta, budući da nas puno u isto vrijeme završava cjeline. I to je pitanje koje im treba postaviti. Dakle, kako u 3 tjedna pred kraj šk.g. napisati npr. 10 ispita, a da sve ima smisla i da se ne krši Pravilnik?

Članak 18.
(Vremenik pisanih provjera)
(2) Vremenik se može mijenjati samo na sjednicama razrednoga vijeća uz obvezu pravovremenog obavještavanja učenika i roditelja.

Obavještavanje roditelja???
Zašto nije dovoljno obavijestiti učenike? Zar ćemo sazivati roditeljske sastanke i sl. zbog toga?

Članak 19.
(Ponavljanje pisanih radova)
(1) Ako nakon provedene pisane provjere više od 30% učenika dobije negativnu ocjenu, pisanu provjeru treba ponoviti.
(2) Učitelj/nastavnik mora utvrditi uzroke neuspjeha i o tome obavijestiti učenike, razrednika i stručnu službu škole.

I u vezi ovoga si Gavrane super napisao!

Članak 20.
(Višeminutne provjere)
Višeminutne pisane provjere u trajanju do 15 minuta mogu se pisati samo u svrhu praćenja i poticanja učenika na kontinuirani rad. Ne upisuju se u imenik i ne moraju se čuvati u školi.

Predlažem da se članak 20. promijeni i da glasi ovako:

"Učenici su dužni redovito učiti - za svaki sat. Stoga su petminutni, kao i ostali višeminutni ispiti poželjni kao sredstvo provjere usvojenosti gradiva (povratna informacija nastavniku o usvojenosti gradiva), ali i kao faktor poticanja učenika na redoviti rad (ne uči se samo na kraju cjeline za ispit znanja!). Ocjene iz višeminutnih ispita mogu se unositi u imenik i poželjno je da utječu na konačnu ocjenu jer su pokazatelj redovitog/nerodovitog rada učenika."

Članak 21.
(Upisivanje ocjena)
(4) Kod pisanih oblika provjeravanja ocjena se upisuje najkasnije sedam dana nakon provjere.

A što ako smo provjeru pisali npr. dan prije uskrsnih praznika? Ili ako se nastavnik razboli pred kraj isteka tog roka od tjedan dana?
Ako se ovom mjerom pokušalo potaknuti nastavnike da ne kasne sa ispravljanjem ispita, predlažem da se drugačije sroči ovaj članak. Npr.
"Kod pisanih oblika provjeravanja ocjena se upisuje najkasnije za vrijeme iduća 3 sata iz tog predmeta, osim ako ne postoje opravdani razlozi za kašnjenje."
Možda i nisam najbolje to napisala..., dajte vi...

(5) Učenicima koji su odlučili ponoviti pisanu provjeru, sukladno stavku 4. članka 19. u imenik se upisuje viša ocjena.

Ne, nego se trebaju upisati obje ocjene! Uči se za svaki test, a ne samo za ispravak, proračunato!

Članak 24.
(Zaključna ocjena)
(3) Zaključna ocjena svakoga nastavanoga predmeta na kraju školske godine ne smije biti niža od aritmetičke sredine zaključnih ocjena na kraju svakoga polugodišta, osim ako je zaključna ocjena na jednom od polugodišta negativna.

Ako se dobro sjećam, mi u imeniku niti nemamo posebno mjesto za zaključivanje ocjene na kraju 2. polugodišta. Prema tome, valjda te ocjene niti nemamo!
Nadalje, prvo polugodište je kraće, početak prvog polugodišta se provede dijelom i bez ocjenjivanja, pa je čudno da ocjena iz njega može biti jednako 'teška' odnosno ravnopravna ocjeni iz drugog polugodišta. Uz to, ako imamo učenika koji je u cijelom drugom polugodištu radio za nižu ocenu nego u prvom, tj. smanjio svoj rad kako se bližio kraj šk.g., zašto bi se njemu trebalo zaključiti više?
Nije li to poklanjanje cjena i neće li utjecati na proračunavanje učenika koliko mogu ne raditi a zadržati prosjek?

Pohvaljujemo to što se zaključne ocjene na kraju polugodišta ne vežu uz aritmetičku sredinu. Tako nešto smanjilo bi broj poticajnih ocjena iz zalaganja, koje ne mogu biti ravnopravne ocjenama iz znanja...

ahorvatek je napisao/la:Ako se dobro sjećam, mi u imeniku niti nemamo posebno mjesto za zaključivanje ocjene na kraju 2. polugodišta. Prema tome, valjda te ocjene niti nemamo!..

Ovo je bar lako, usred nastavne godine printat ćemo nove imenike pa u njih preseliti do sada upisane ocjene!

elarac je napisao/la:Prva je i glavna primjedba - premalo dana za raspravu. To se ne može kvalitetno obaviti u 6 dana.

Točno da je pemalo, ali ja sam se bojala da nam uopće ne budu dali ni jedan jedini sat! Pa ćemo ovo ipak iskoristiti.

A nešto sam napisala i na connect portalu http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=9663&sec=1933.

Krivi link si dala, ovaj vodi na MZOŠ.
Pravi link je http://portal.connect.znanost.org/conte ... 3051#27173, pročitajte postove #9, 10 i 11. Svi su Elini.
Bravo Ela!!!

Naravno, i te Eline komentare treba dodati u ove naše zajedničke!!!

Kopipejst s Connecta ovamo, kad budemo sastavljali konačni prijedlog, da je sve na jednom mjestu.

Ako nitko nema ništa protiv, naravno. Ako ima, mogu i obrisati.

(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2009-10-23 00:33:51
Pročitala sam ovaj prijedlog pravilnika kojim se navodno htjelo stati na kraj testomaniji. Ali ovdje se samo može povećati testomanija. Po prijašnjem pravilniku matematika je imala 6 pismenih provjera godišnje a sada ih može biti osam (4 po polugodištu).

Moja je opaska - kud vam se žuri grlom u jagode kada ste stručnoj javnosti od trenutka objavljivanja ostavili samo 6 dana? Zato da što manje subjekata može dati prijedloge? Po mom mišljenju ovaj je pravilnik još puno gori nego prethodni, kao da se netko sustavno trudi da cilj učenika više ne bude uopće učiti a nastavnika poučavati, već da to bude uigrana farsa sa crtanjem ocjena u kućice te igre sa administracijom oko istih. U tu su farsu sada uključeni i roditelji kojima je dužnost bar jednom u polugodištu doći na informacije a ako to ne napravi razrednika se kažnjava sa hrpom posla pisane, telefonske i ine obavijesti. Ako se roditelj niti na to ne odazove razrednika se kažnjava da piše dopise stručnim službama.

Mislim da se odgovorni žure jer žele staviti na snagu ovaj pravilnik. Ali tada je on sam sebi u kontradikciji tj. kako god okrenemo radi se protuzakonito. Naime školska godina već traje dva mjeseca a u pravilniku piše

Članak 3. (Načela) (1) Učitelj/nastavnik u osnovnoj i srednjoj školi vrjednuje učenikova postignuća
poštuje osobnost učenika i različitosti među njima.

(2) Učitelj/nastavnik osigurava javnost vrjednovanja i ocjenjivanja tako da:
• na početku školske godine sve učenike upozna s načinima, elementima i vremenikom vrjednovanja
Mi smo već davno obavijestili učenike o tim pravilima i sada bi njihovim promjenama kršili ovaj članak i sam zakon.

Ima bedastoća tu još puno ali o tom potom.


#10:
(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2009-10-23 00:41:58
Prema gore napisanom ovaj pravilnik treba objaviti u Narodnim novinama 23.8. da bi do početka rujna mogao stupiti na snagu, sve prije toga može biti u koliziji jer učenike na popravnim ispitima treba pitati i ocjenjivati po starom pravilniku. :-D

Nastavnika još više pretvaramo u stroj za pisanje administrativnih obavijesti u imenik, roditeljima, raznim stručnim službama, ravnateljima. Hoće li nastavniku u školama gdje ima puno problema i sa učenicima i sa njihovim roditeljima ostati vremena da se uopće priprema za nastavu i da ju izvodi. Ili će paziti da sve zapiše kako ga netko ne bi tužio ravnatelju, stručnij službi ili ministarstvu.

Moj je prijedlog: Ako se smatra da na ovom području nešto treba mijenjati ukinite hitno pravilnik o ocjenjivanju. Ne samo da će biti manje štete nego ćemo i profitirati. Napokon ćemo se moći posvetiti onome čemu bi škole trebale najviše služiti: poučavanju.null


#11:
(Podaci o autoru dostupni clanovima CONNECT-a) 2009-10-23 01:19:27
A i da sam mladi nastavnik nakon ovakvog pravilnika bih i te kako bježala od škole kao vrag od tamjan. Pogledajte tko jedino može biti kažnjavan u cijeloj priči za svoje i za tuđe pogreške. Ima li kakva kazna za roditelje i učenike koji ne obavljaju svoje obaveze. ima li za ravnatelja koji nije omogućio normalno odvijanje nastave?

Odgoda samo jedne pisane prvjere znanja povlači za sobom sazivanje cijelog razrednog vijeća. Pa ljudi moji, ima li ovoga igdje na svijetu.

I moja najveća primjedba - pravilnik je isti za djecu u nižim i višim razredima osnovne škole kao i za učenike gimnazije i strukovnih škola. To pokazuje neozbiljnost kojom se pristupilo pisanju ovog pravilnika. Jer situacija nije ista ao imaš 3-4 predmeta (niži razredi) koji se ocjenjuju ili njih 19 (opća gimnazija).

Ne, stvarno ne vjerujem da ovakvo nešto može osvanuti makar i u prijedlozima. Mogu li se napisati imena ljudi koji su ovo sastavljali. Pa jesu li oni prmislili da je ovo i tehnički neprovedivo?

Ovo je također sa Connecta, ali ne od nekoga sa našem foruma. (Tko je član, vidjet će tamo i njegovo ime ).
Kopiram:

A vidi ovo (članak 14, točka 1):

Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenikova znanja provodi se sustavno, u pravilu na svakom nastavnom satu, bez obveze najave, ali ne više od dva nastavna predmeta u jednom danu.

Idemo malo razmislito o ovome (što je autor ove točke očito propustio učiniti).

Recimo da učenik u tipičnoj gimnaziji ima 7 sati različitih predmeta u jednom danu.

Znači elementi dopušnenog ispitivanja su
- u pravilu na svakom satu, I
- najava nije obavezna, ALI
- može se provoditi u maksimalno dva predmeta (pretpostavljam po učeniku) u jednom danu.

Pitanje 1: Ima li pravo učenik znati unaprijed iz koja to dva predmeta ga se može ispitati u tom danu?
- Ako DA, nije li to u suprotnosti s odredbom da "najava nije obavezna"?
- Ako NE, ne znači li to da treba biti spreman na ispitivanje iz svih sedam predmeta (eventualno manje jedan, za kojeg u pravilu može iskorisiti jokera jednom u polugodištu)? I onda, ako ga dva nastavnika ispitaju u tom danu, ima pravo odbiti trećega ako to pokuša? Mislim, ako mora biti spreman za svih sedam predmeta, čemu sve to?

Pitanje 2: Kako će sedam različitih nastavnika koordinirati pravilo 2 od 7, ma kako se izvodilo? Hoće li nastavnik koji ima šest sati taj dan sa šest različitih razreda morati prosjediti pest sastanaka svaki dan (ili svaki tjedan) na kojima se sastavlja raspored ispitivanja koji ne bi kršio gornju odredbu? Ili će pustiti da ga učenici informiraju kada ju krši? Ili što?

Drugim riječima, kao što kolegica kaže, TEHNIČKI NEPROVEDIVO. Pravilnik dovodi nastavnike u situaciju da ga moraju kršiti, i učenike i roditelje (i po kojeg ravnatelja) da ih maltretiraju zbog toga.

grrr, upravo išla postat odgovor na temu i pukla veza, post nestao... dakle idem ispočetka:

potpisujem sve gore navedeno, nema smisla sve ponavljati...
Gordana Ivanek

a da izbacim i svoje frustracije: dakle predajem psihologiju, koji opća gimnazija ima jedan sat tjedno (2. i 3. razred - što je isto nebuloza, trenutno trošim duplo više vremena kojeg nemam na ispitivanja nego bi mi trebalo da imaju 2 sata tjedno u jednoj godini).

uglavno, ja po tom pravilniku nikad neću doći na red s pisanjem.
prvo polugodište: 15 tjedana
minus 1 (prvi tjedan se ne smije pisati)
minus 1 (pišu se inicijalni testovi)
minus 6 (matematika, hrvatski i strani jezici (2) imaju propisano da moraju pisati i tu sad računam minimum 3 ispita po polugodištu, a sigurno ih je i 4 ako ne i više - 4predmeta po 3 ispita=12=6 tjedana)
znači preostane 7 tjedana da se piše preostalih 10, 11, 12 predmeta (3. razred gimanzije ima i 17 predmeta, pa izbacimo tjelesni, znači preostane 12 predmeta, pa ako pišu samo jedno, to je 6 tjedana... a gdje su još ponavljanja ispita nakon što ih je 30% loše napisalo?
znači možda mi neki stignemo pisati treći ili četvrti tjedan? pa se mogu nadati nekom terminu u drugom polugodištu...
za usmeno stignem pitati 5 učenika po satu, znači 6 sati po polugodištu 12 sveukupno od 35 (a još i treba obraditi sve predviđeno). a sad ako im neću zaključivati na osnovu jedne ocjene iz usvojenosti znanja i 2-3 iz seminara i zadaća (koje mogu copy paste s interneta i/ili međusobno prepisivati) pa nek potrošim 24 sata godišnje na ispitivanje???
ili nek upišem smajliće u rubrike pa nek mi inspekcija dođe zaključiti ocjene na osnovu toga...

Baš sam i ja računala, za neki imaginarni 7. razred koji nema drugi strani jezik ni informatiku - trebali bi početi pisati testovi odmah drugi tjedan nastave i taman bi stigli do Božića. :D Tempom od dva tjedno.

moj mali kreativni doprinos:

Članak 15.
(Inicijalno provjeravanje)
(1) Na početku nastavne godine pisanom provjerom učitelj/nastavnik utvrđuje prethodno stečena znanja učenika (tzv. uvodni ili inicijalni test) u svrhu planiranja i programiranja nastavnoga rada.
znači li ovo da su inicijalne provjere OBAVEZNE? (ja ne gubim vrijeme na to, osobito u manjim razredima, gdje kroz par sati ponavljanja gradiva prošle godine mogu točno dijagnosticirati što učenici znaju/ne znaju.)

Članak 16.
(1) Učenika se u pisanom obliku provjerava i ocjenjuje samo iz onih nastavnih predmeta za koje su nastavnim planom i programom propisani pisani oblici provjeravanja.
(2) Pisane provjere provode se tijekom nastavne godine samo poslije obrađenih i uvježbanih nastavnih sadržaja.
(3) Ako nastavnim planom i programom nisu propisani pisani oblici provjeravanja, usvojenost nastavnih sadržaja i razvijenost vještina i sposobnosti može se u jednom polugodištu provjeravati ovisno o godišnjem broju sati nastavnog predmeta:
- jednom ako planirani godišnji broj sati nastavnog predmeta iznosi 35 sati,
- dva puta ako planirani godišnji broj sati nastavnog predmeta iznosi 70 sati,
- tri puta ako planirani godišnji broj sati nastavnog predmeta iznosi 105 sati,
- četiri puta ako godišnji broj sati nastavnog predmeta iznosi više od 105 sati.
ovdje su (1) i (3) u koliziji. ako je rečeno da se pismeno provjerava SAMO iz onih predmeta gdje je to predviđeno planom i programom, onda stavak 3 nema smisla. druga stvar bi bila da u stavku jedan piše da je iz onih predmeta gdje je to predviđeno planom i programom pismeno provjeravanje obavezno.

Članak 19.
(Ponavljanje pisanih radova)
(1) Ako nakon provedene pisane provjere više od 30% učenika dobije negativnu ocjenu, pisanu provjeru treba ponoviti.
(2) Učitelj/nastavnik mora utvrditi uzroke neuspjeha i o tome obavijestiti učenike, razrednika i stručnu službu škole.
(3) Ponovljena pisana provjera provodi se nakon ponavljanja i utvrđivanja nastavnih sadržaja.
(4) Učenici koji su dobili pozitivnu ocjenu ne moraju, ali mogu ponoviti pisanu provjeru. 6
(5) Iz jednog nastavnog predmeta ponovljeno se može pisati pisana provjera dva puta tijekom nastavne godine.

ako postoji opravdana sumnja da su učenici namjerno sabotirali test (predaja praznih testova, pisanje apsolutnih gluposti koje nemaju veze s predmetom...) učenicima se na sjednici izriče disciplinska mjera (slično kao kada kolektivno markiraju - bar u mojoj školi)
također, ako se ne izbaci onaj sumanuti vremenik, trebalo bi se dodati klauzulu da se sve iduće pismene provjere mogu pomjeriti za onaj broj sati koji je otpao na ponavljanje i pisanje ponovljene provjere.

Članak 21
(upisivanje ocjena)
(5) Učenicima koji su odlučili ponoviti pisanu provjeru, sukladno stavku 4. članka 19. u imenik se upisuje viša ocjena.
izbacila bih rado ovaj dio o upisivanju više ocjene. potiče nerad i kampanjstvo. ali, to je valjda i poanta cijelog pravilnika.

također, mislim da mi je promaklo - piše li igdje obavezan broj ocjena po elementu ocjenjivanja? meni se čini da ne piše. bar nešto dobro.

Piše, članak 14.(2)

bubamara je napisao/la:Piše, članak 14.(2)

Bubamaro, bilobi lijepo od tebe da citiraš one članke koje spominješ. Kao i svi ostali, ne?
Ovako samo kod čitanja tvojih postova, moram skakati ovamo pa onamo - malo post, malo pravilnik (kojeg ponekad nemam priruci, iz raznoraznih razloga..., pa spora veza, pa na ovom računalu nije skinut, pa...).

poison je napisao/la:Članak 16.
(1) Učenika se u pisanom obliku provjerava i ocjenjuje samo iz onih nastavnih predmeta za koje su nastavnim planom i programom propisani pisani oblici provjeravanja.
...
(3) Ako nastavnim planom i programom nisu propisani pisani oblici provjeravanja, usvojenost nastavnih sadržaja i razvijenost vještina i sposobnosti može se u jednom polugodištu provjeravati ovisno o godišnjem broju sati nastavnog predmeta:
- jednom ako planirani godišnji broj sati nastavnog predmeta iznosi 35 sati,
- dva puta ako planirani godišnji broj sati nastavnog predmeta iznosi 70 sati,
- tri puta ako planirani godišnji broj sati nastavnog predmeta iznosi 105 sati,
- četiri puta ako godišnji broj sati nastavnog predmeta iznosi više od 105 sati.

ovdje su (1) i (3) u koliziji. ako je rečeno da se pismeno provjerava SAMO iz onih predmeta gdje je to predviđeno planom i programom, onda stavak 3 nema smisla. druga stvar bi bila da u stavku jedan piše da je iz onih predmeta gdje je to predviđeno planom i programom pismeno provjeravanje obavezno.

Ja sam ovo već jednom napisala, no sad poison, evo ponavljam ono što me muči:

U (3) nigdje ne kaže da navedeni brojevi govore o pisanim provjerama!!!
Tu se (u 3) kaže da - ako za neki predment nema pisanih provjera, onda se ukupni broj bilo kakvih provjera ograničava na ove navedene brojeve.

Ja zaista ne kužim!

Što vi mislite? Interpretiram li ja to krivo?
Mislim,nema smisla ni ovako ni onako.

Koji to predmet osim tjelesnog i likovnog nema pisane provjere? Ozbiljno pitam. :D