Welcome
Dobrodošli na Forum za nastavnike i učitelje!

O jeziku, rode

Književnost, glazba, film, slikarstvo, strip, TV...

Moderators: Gavran, some1

Re: O jeziku, rode

Postby Krešo » ned pro 11, 2016 4:29 pm

Dobro je znati ili zabijanje čavlića u mozgiće!

U radnim listovima Zlatna vrata 3 auktorce misle da je u 3.r. dobro znati i ovo:

slika

Najprije se mora znati da se zbirne imenice i pluralia tantum ne uče u OŠ (v. NPiP str. 37).

Zatim bi valjalo znati da postoje debele gramatike u kojima ima puuuno lipih stvari, ali nikome normalnom ne pada napamet da nešto ubacuje u udžbenike samo zato što misli da je to dobro znati.

Potom bi se valjalo upitati zašto bi to bilo dobro (možda korisno?) znati u 3. razredu OŠ. Ja još nisam čuo učenika koji bi griješio u sročnosti tih imenica.

I metodički najvažnije pitanje: kako učeniku objasniti da postoje imenice koje su u jednini iako označavaju množinu kad o morfologiji u RN nema ni govora.
Sve je to bez veze i pameti. Idi mi – dođi mi. Šic –mic.

Zapravo, ovdje je problem u recenzentima. Uz auktore, upravo su oni najodgovorniji za ovakve promašaje po udžbenicima. Svi udžbenici prođu kroz ruke recenzenata u nakladničkim kućama i kroz ruke povjerenstva u Ministarstvu. Pa se opet svašta provuče. Jedini pravi put da se u taj posao uvede red jest javno objavljivanje recenzija.

Stara je to i dosadna priča, ali nažalost još uvijek aktualna.

P.S.
One uskličnike na početku rečenica im šenkam u ime blagdanskog raspoloženja!
iFeliz Navidad!
Krešo
Savjetnik
 
Posts: 973
Joined: sri svi 27, 2009 6:55 pm
Has thanked: 0 time
Have thanks: 58 time
Struka: rn

 

Re: O jeziku, rode

Postby Krešo » pon pro 26, 2016 12:18 pm

Još jedan prilog recenzentskom šlamperaju.

1.
U Radnim listovima (RL 11) već spomenutog udžbeničkog kompleta za 3.r. auktorice pitaju učenike pišemo li dvotočje ispred rečeničnih dijelova koje nabrajamo.
Baš bih volio znati što one misle da je točan odgovor. (v. Hrvatski pravopis, BFM, § 397)
Metodički je posebno zanimljivo pitanje zašto auktorice uvode u 3. r. stručni naziv rečenični dio kad se rečenični dijelovi uče tek u 5. r.

2.
Posljednja DA/NE tvrdnja je zbunjola vulgaris jer pretpostavlja da se posljednje dvije riječi u nabrajanju ne mogu odvojiti zarezom. A kao što zvi znamo, mogu se odvojiti i zarezom.

3.
Obratite pozornost!
Upozoravati učenike na začkoljicu o mjestu pisanja dvotočja i pisanju prednaglasnica u nabrajanju je pretjerano i neopravdano u 3.r. O kakvoj se pravopisnoj sitnici radi dobro govori i činjenica da u (inače niškoristi, ali odobrenom za uporabu u školi!) Hrvatskom pravopisu IHJJ-a nema ni primjera niti pravila za taj slučaj.

Dakle, dok recenzije ne budu javne, ovakve ofrljačine će ostati sastavnim dijelovima udžbenika.
Attachments
Dvotočje NL11.jpg
Dvotočje NL11.jpg (119.99 KiB) Pogledano 258 put/a.
Krešo
Savjetnik
 
Posts: 973
Joined: sri svi 27, 2009 6:55 pm
Has thanked: 0 time
Have thanks: 58 time
Struka: rn

Re: O jeziku, rode

Postby Krešo » čet pro 29, 2016 5:03 pm

Luxemburg, Luxembourg, Lëtzebuerg ili Luksemburg?

Prema Hrvatskom pravopisu BFM:

§ 230 Po općem pravilu tuđa se vlastita imena pišu onako kako se pišu u jeziku iz kojega potiču....

§ 231 Dugotrajnim kulturnim doticajima s mnogim narodima i njihovim jezicima mnoga smo strana vlastita imena (osobna i zemljopisna) tako prilagodili da su postala sastavni dio našeg imenarstva...

§ 232 Prilagodili smo (i) brojna zemljopisna imena, osobito imena poznatijih gradova, pa nekih zemalja i svih država i njihovih stanovnika, ali i druga...


Na pitanje iz naslova može se lako odgovoriti, ali treba razlikovati državu od grada.

Država je Luksemburg, a ime grada može se pisati na jednom od tri službena jezika:
Lëtzebuerg (luksemburški)
Luxemburg (njemački)
Luxembourg (francuski).
Luxemburg je glavni grad Luksemburga.

Općenito, imena gradova pišemo izvorno i to je u nekim slučajevima vrlo razlikovno:
Gvatemala (država) – Guatemala (grad)
Monako (država) – Monaco (grad)
Singapur (država) – Singapore (grad)
Krešo
Savjetnik
 
Posts: 973
Joined: sri svi 27, 2009 6:55 pm
Has thanked: 0 time
Have thanks: 58 time
Struka: rn

Re: O jeziku, rode

Postby Krešo » pon sij 09, 2017 7:14 pm

Banja Luka ili Banjaluka?

Može se vidjeti i jedan i drugi način pisanja (naročito zaslugom novinara), ali stariji i danas uvriježeni način pisanja je Banja Luka. Tu su dvije punoznačne riječi (banova livada; slično kao u Banova Jaruga) i svaka ima svoj naglasak (Bànja Lúka ).

Mala zavrzlama nastaje u padežnim oblicima, pridjevima i nazivu stanovnika.
N Banja Luka
G Banje Luke
D Banjoj Luki/ci
A Banju Luku
V Banja Luko
L u Banjoj Luki/ci
I s Banjom Lukom

Posvojni/odnosni pridjev: banjolučki (v. Banjolučka biskupija).

Stanovnici: Banjolučanin, Banjolučanka, Banjolučani.
Krešo
Savjetnik
 
Posts: 973
Joined: sri svi 27, 2009 6:55 pm
Has thanked: 0 time
Have thanks: 58 time
Struka: rn

Re: O jeziku, rode

Postby Krešo » ned vel 05, 2017 4:44 pm

Neki dan su uz Večernji list dijelili brošuru Jezični savjetnik. Budući da su auktori iz IHJJ-a, netko bi (tko ih ne pozna) očekivao korisne i pouzdane savjete. Ali, idemo redom!
1.
Od dvadesetak tablica s primjerima deklinacija u petnaestak nema vokativa! Nema vokativa!
Npr. ovako (str. 56):slika(Zaboravljeni zarez iza umetnute rečenice ne treba im uzeti za veliko zlo. Budući da su to u svom Hrvatkom pravopisu opisali vrlo traljavo, ne treba očekivati da će u Savjetniku biti bolje.)

2.
Na istoj stranici Savjetnika:slikaBez komentara!

3.
U Hrvatskom pravopisu IHJJ-a na str. 80 lijepo su napisali:
Pokrata i imenica pišu se kao dvije riječi: ACI marina, GM proizvod, LED žarulja...
U svezama koje se sastoje od pokrate i imenice pokrata se ne sklanja.
Ali u Savjetniku (str. 48) pišu ovako:
slika
Dakle prema Savjetniku trebalo bi pisati i čitati ovako:
Ovo je OŠ Mato Lovrak. (č. o-eš mato lovrak)
Mi smo učenici OŠ-a Mato Lovrak. (č. o-eš-a mato lovrak)
Prilazimo OŠ-u Mato Lovrak. (č. o-eš-u mato lovrak)
Vidim OŠ-a Mato Lovrak. (č. o-eš-a)
Oj, OŠ-u Mato Lovrak. (č. o-eš-u)
Na OŠ-u Mato Lovrak. (č. o-eš-u)
S OŠ-om Mato Lovrak. (č. o-eš-om)
To je čista gluparija. Nitko nikada tako nije ni pisao ni čitao. Koji im je vrag?!

Ako se ponekad (ali u praksi zaista vrlo rijetko) uz pokratu OŠ pišu nastavci onda su to nastavci za ženski rod.
Ovo je OŠ-a Mato Lovrak. (č. osnovna škola mato lovrak)
Mi smo učenici OŠ-e Mato Lovrak. (č. osnovne škole mato lovrak)
Prilazim OŠ-i Mato Lovrak. (č. osnovnoj školi mato lovrak)
Vidim OŠ-u Mato Lovrak. (č. osnovnu školu mato lovrak)
Oj, OŠ-o Mato Lovrak. (č. osnovna školo mato lovrak)
Na OŠ-i Mato Lovrak. (č. osnovnoj školi mato lovrak)
S OŠ-om Mato Lovrak. (č. osnovnom školom mato lovrak)

Međutim, posvuda i beziznimno piše se upravo onako kako je propisano u pravopisu:
Ovo je OŠ Mato Lovrak.
Mi smo učenici OŠ Mato Lovrak.
Prilazim OŠ Mato Lovrak.
...

4. O slobodnom i neznalačkom zamjenjivanju naziva kratica i znak (oznaka) neka posvjedoče ovi primjeri iz Savjetnika:
str. 55
Između novčane vrijednosti i kratice za novčanu jedinicu piše se bjelina.
str. 60
Za razliku od znakova fizičkih veličina znakovi mjernih jedinica pišu se uspravnim slovima.
str. 88
Između broja i znaka za postotak piše se bjelina


Sve u svemu očekivano nesolidno od IHJJ-a.
Na posljednjoj stranici brošure je i reklama za njihovu knjigu 555 jezičnih savjeta. Nema bolje antireklame od loše reklame.
Zato preporučujem: NE KUPITI!
Krešo
Savjetnik
 
Posts: 973
Joined: sri svi 27, 2009 6:55 pm
Has thanked: 0 time
Have thanks: 58 time
Struka: rn

Re: O jeziku, rode

Postby Krešo » čet ožu 02, 2017 12:27 pm

Idi u pizdu materinu ili didactica vulgaris
Drugo izdanje Međunarodnog filmskog festivala za djecu KinoKino, u suradnji s Hrvatskim audiovizualnim centrom, donosi radionički program metodike nastave kratkometražnog filma – za učitelje i profesore u osnovnim i srednjim školama – koji se održava od 22. do 24. veljače 2017. u kinu Europa u Zagrebu.
Više o festivalu i radionoicama v.
http://www.havc.hr/hrvatski-film/filmsk ... okino-2017

Na jednoj od tih radionica za učitelje, nastavnike i knjižničare prikazana je kratkometražni film (12 min) Mucica. Film se može pogledati na donjoj poveznici, ali malo upozorenje: tko ima imalo odgojiteljskog osjećaja i isto toliko filmske kulture može odmah odustati jer radi se o običnom boflu:
http://www.medijskapismenost.hr/mucica- ... -razgovor/

Scenarist i redatelj Aldo Taradozzi piše ovakve dijaloge:

Mucica daje moj novac nekoj Ciganki. (3.39)
Marš u pizdu materinu! (3.45)
Ma, marš ti! (3.49)
Jebo ti bog mater! Đubre jedno! Da bog da da ti se obitelj navikla na drogu. (3.51)
Gubi se! (4.03)
Nemoj mi sad samo počet kenjat da ti je žao! (4.20)
Dok ja ne uzmem stvari u svoje ruke mogu samo doma pizdit kakavo se sranje može desit! (4.30)
Zato te i zovem da ne pizdiš jer je situacija ovdje...
Na tragu? Na kakvom jebenom tragu! (8.08)
Idiote jedan! Kako si ga mogao izgubiti? (8.35)

Dakle pola replika natrpano je psovkama neprimjerenima bilo kojoj vrsti komunikacije, a nekmoli filmu koji se predstavlja kao mogući didaktički film. Ako netko lupa lončiće po svojoj estetskoj glavičici onda je to njegov problem. Ali ako se taj njegov problem učiteljima i nastavnicima predstavlja kao didaktički materijal na stručnim predavanjima i radionicama onda to više nije pitanje osobnog ukusa nego pomanjkanje elementarne stručnosti onih koji to propagiraju.
Kome se može prikazati taj flm? Učenicima u školi? Osnovnoškolcima? Srednjoškolcima? Roditeljimana roditeljskom sastanku?
Siguran sam da nema učitelja ni nastavnika koji bi taj film prikazao ni učenicima na nastavi ni roditeljima na roditeljskom sastanku.

Pitanje je zašto se ne reagira?
Dva su razloga.
Prvi je: lijeni smo k'o crna zemlja.
Drugi je: bojimo se svakog isprtka. Bojimo se da će netko iz branše početi trkeljati o umjetničkim slobodama, o majstorkom korištenju kamere, o promišljenoj montaži, o obiteljskom jezičnom idiomu, o proćućenoj psihološkoj analizi karaktera i stanja likova, o diskretno nijansiranoj društveno aksiološkoj stratifikaciji (Dubrava vs. Martićeva), o nefunkcioniranju institucija (neobrijani policajac vs. Ciganka), o žanrovskoj usidrenosti, o maestralno komičnim slikama...

Ali ukratko - film je smeće.

P.S.
Film je dobio nagradu Glasa Koncila za promicanje etičkih vrijednosti!!! (Valjda su ih osvojili replikom: Jebo ti bog mater!)
Krešo
Savjetnik
 
Posts: 973
Joined: sri svi 27, 2009 6:55 pm
Has thanked: 0 time
Have thanks: 58 time
Struka: rn

Re: O jeziku, rode

Postby Krešo » sub ožu 11, 2017 5:50 pm

Same Old Story ili zašto učenici u školi ne mogu naučiti što je poezija
https://www.youtube.com/watch?v=YTpmx5PcheA

O ovome se ovdje pisalo već više puta pa će svakome željnom ekstrasenzualnih atrakcija ovo biti potpuno nezanimljivo.
Dakle evo još jedan primjer kako sastavljači čitanaka, metodičari i recenzenti ne razumiju što je poezija.

U čitanci Zlatna vrata 3 (Šk 2015) na str. 97 nalazi se ovo:
slika

1. Napisati lirsku pjesmu vezanoga stiha kao prozni tekst može samo netko temeljito neobrazovan.
2. Pristupiti lirskoj pjesmi pitanjima: što je tema, koji su likovi, oko čega se prepiru, gdje se kriju... može samo netko tko ni o lirici ni o metodici pojma nema.
3. Izabrati pisanje upravnoga govora na način koji pravopisno učenicima (a siguran sam ni učiteljima) nije poznat može samo netko tko ne poznaje NPIP i mogućnosti učenika u 3.r.

Kakvih još gluparija ima ovdje, ali i u radnoj bilježnici, ne ću ni spominjati. I ovo je previše.

Uglavnom, ne će nas spasiti nikakav CKR.
Ne znamo znanje i gotovo.
Krešo
Savjetnik
 
Posts: 973
Joined: sri svi 27, 2009 6:55 pm
Has thanked: 0 time
Have thanks: 58 time
Struka: rn

Re: O jeziku, rode

Postby Krešo » ned ožu 12, 2017 2:22 pm

Dobrodošli ili dobro došli?

Na portalu Školske knjige objavljena je aplikacija Slovopis.
https://www.skolskiportal.hr/clanak/704 ... -slovopis/
Ovako izgleda dobrodošlica:
slika
Dobrodošli (jedna riječ) je pridjev i odnosi se na neku imenicu:
To su dobrodošli prijedlozi. Ovo je dobrodošla knjiga.
Dobro došli (dvije riječi) su prilog i glagol a pripadaju predikatnom dijelu rečenice:
Dobro došao, Pero! Dobro nam došli u Požegu!
Da su u Školskoj knjizi imalo pažljiviji (pismeniji), pozdrav bi napisali ovako:
Dobro došli u školski Slovopis!

Ova pogrješka je česta. Evo nekoliko zabavnih primjera:
slika
slika
slika
slika
slika
Ovaj posljednji primjer je posebno zanimljiv ne samo zbog pogrješno napisane riječi DOBRODOŠLE, nego i zbog dvojbene kongruencije (sročnosti, slaganja).
Naime imenica izbjeglica završava na -a i deklinira se po ženskoj e deklinaciji. Iako rječnici navode da je to imenica m.r., ona priprada skupini imenica na –ica koje znače i mušku i žensku osobu kao što su npr.: bubalica, izdajica, izjelica, kukavica, lutalica... (Težak, Povijesni pregled...HAZU str.571)
Takve imenice (na -a) mogu se u množini slagati i s predikatnom riječi ženskoga roda.
Sluge su pohitale. i Sluge su pohitali.
Starješine su zabrinute. i Starješine su zabrinuti.
Katičić kaže (Sintaksa, HAZU, str.73) da je u ovim slučajevima slaganje sa ženskim rodom stilski obilježeno.

Ali ovdje takvo slaganje nije samo stilski obilježeno, nego mijenja ukupno značenje poruke.
Ovako napisana dobrodošlica izbjeglicama upućena je samo ženama izbjeglicama što sigurno nije bila namjera aktivista.
Krešo
Savjetnik
 
Posts: 973
Joined: sri svi 27, 2009 6:55 pm
Has thanked: 0 time
Have thanks: 58 time
Struka: rn

Re: O jeziku, rode

Postby Krešo » pet ožu 24, 2017 11:50 pm

Školska knjiga je ponosno na korice svojih čitanaka nakeljila crvenu oznaku:
NOVO! USKLAĐENO S PRAVOPISOM INSTITUTA ZA JEZIK I JEZIKOSLOVLJE.
Na stranu što u Hrvatskoj ne postoji institut takvoga naziva; na stranu i to što u tom jadu od pravopisa (Hrvatski pravopis, 2013, IHJJ) nije(!) opisano ni propisano ispadanje (bolje je reći ispuštanje) slova t iz skupine št što je još jedan od mnogobrojnih propusta i manjkavosti ovoga pravopisa (usp. Hrvatski pravopis, 1996, BFM, str. 52).

Bitno je znati da se ne piše i nikome imalo pismenome ne pada na pamet pisati: kazalištni, gledalištni, igralištni, sjemeništni... Nikome - osim Školskoj knjizi pa u čitanci Zlatna vrata 3 na str. 85 u štivu Kazalište pišu ovako:
Kad smo došli pred kazalištnu zgradu...

P.S.
Ta je čitanka već sedam godina u uporabi. :bravo:
Krešo
Savjetnik
 
Posts: 973
Joined: sri svi 27, 2009 6:55 pm
Has thanked: 0 time
Have thanks: 58 time
Struka: rn

Previous

Return to Kultura

Who is online

Trenutno korisnika/ca: / i 0 gostiju.

suspicion-preferred